Malnutricija predstavlja poremećaj koji za posljedicu ima manjak esencijalnih hranjivih tvari u organizmu. Svaki poremećaj ravnoteže između konzumiranja hrane i potreba organizma koji rezultira deficitom ili izaziva drugi poremećaj nutritivnog statusa može se smatrati malnutricijom.
Primarna malnutricija nastaje kod neuravnoteženog ili nedovoljnog unosa hranjivih tvari dok je sekundarna posljedica nedovoljne apsorpcije ili nemogućnosti probave. Malnutricija obuhvata poremećaj pothranjenosti jednako kao i pretilosti.
Uzroci
Uzroci nastanka malnutricije mogu biti različiti, a tu spadaju: nedostatka pristupa nutritivno bogatoj hrani, problemi sa probavom ili apsorpcijom nutrijenata kao što su Crohnova bolest, celijakija i prekomjerni rast bakterija u crijevima. Pretjerana konzumacija alkohola kao i određeni mentalni poremećaji takođe mogu dovesti do nedovoljnog unosa proteina, kalorija i mikronutrijenata.
Neki od oblika malnutricije su: proteinsko-energijska malnutricija koja nastaje zbog manjka makronutrijenata i mikronutrijenata, sindrom tumorske kaheksije kod onkoloških pacijenata koji su unutar pola godine izgubili više od 5 % tjelesne mase kao i malnutricija unutar sarkopenije kao progresivno gubljenje mišićne mase i snage povezano sa starenjem.
Uslijed nedovoljnih količina energije, proteina i drugih nutrijenata, malnutricija se očituje kroz niz simptoma kao što su: slab imunitet, veća podložnost infekcijama, slabo zarastanje rana, porast patogenih bakterija u probavnom sistemu, veći gubitak nutrijenata stolicom kao i lošije mentalno stanje.
Mikrnonutrijenti
Nedostatak vitamina A za posljedicu ima suhe oči, noćno sljepilo ili povećan rizik od infekcije. Nedostatak cinka može uzrokovati gubitak apetita, usporen rast, gubitak kose ili dijareju. Nedostatak željeza očituje se kroz oštećenu funkciju mozga, probleme s regulacijom tjelesne temperature ili probleme sa želucem.
Pothranjenost je tip malnutricije koji prati nedovoljan unos proteina, kalorija ili mikronutrijenata. Najčešći simptomi koji se javljaju su: gubitak težine ili masti i mišićne mase, natečen stomak, suha kosa ili koža, umor, poteškoće u koncentraciji, depresija i anksioznost.
Preporuke
Preporuke su da hrana bude iz glavnih grupa namirnica, uključujući: voće i povrće, škrobne namirnice kao što su hljeb, krompir, tjestenina, mlijeko i mliječni proizvodi. Dobar izbor su svakako i izvori proteina kao što su meso, riba, jaja i grah. Za povećanje tjelesne težine i samim time poboljšanje nutritivnog sustava važno je uzeti u obzir stimuliranje apetita, povećan kalorijski unos i dovoljan unos tekućine.
Iako samo liječenje malnutricije često zahtjeva individualni pristup, veoma je važna prevencija. Intervencije koje potiču zdrav izbor hrane i fizičku aktivnost za djecu i odrasle mogu pomoći u prevenciji pothranjenosti, gojaznosti ili nekoj drugoj vrsti poremećaja.
Autor
Emra Hajdarević, mr.ph