Sezonska hrana predstavlja hranu koja se kupuje i konzumira otprilike u vrijeme žetve. Tako najhladnija sezona zahtjeva namirnice koje nam pomažu da što duže zadržimo toplotu pa bi u zimskom periodu naš izbor trebao biti mrkva, krompir ili luk.
Sezonske namirnice su bogatije nutrijentima i drugim tvarima. Svjetska distribucija hrane čini namirnice dostupnim tokom cijele godine i zbog toga bi trebali znati vrijeme dozrijevanja određenog voća i povrća. Konzumiranje sezonske hrane znači jesti raznoliko i ono što raste u prirodnim uslovima, a to znači jesti svježije, ukusnije i zdravije. Vrtlarstvo je takođe jedan od načina da jedemo ono što je u sezoni, a pored toga uči nas šta je to što raste u našem okruženju kako bi uživali u prirodnim okusima svakog godišnjeg doba.
Bolji okus
Dokazano je da proizvodi u sezoni ubrani na vrijeme imaju bolji okus. Hlađenje usjeva kako bi se transportovali smanjuje okus. Zagrijavanje u cilju sazrijevanja znatno će uticati na teksturu i okus.
Cijena
Cijena većine usjeva u sezoni je niža. Ovo se odnosi na sve lokalne proizvode za koje nije potreban duži transport i skladištenje.
Viša nutritivna vrijednost
Nutritivna vrijednost svježih namirnica je uvijek viša. Skladištenjem se smanjuje. Antioksidansi poput vitamina C, folata ili karotena znatno gube antioksidativno svojstvo ako se skladište duži vremenski period.
Ne sadrži kontaminante
Naredna prednost je smanjena mogućnost kontaminacije. Uvezeno voće i povrće može da sadrži štetne hemikalije jer se zakon o korištenju istih razlikuje između država. Kod konzumiranja uvezene i nesezonske hrane nije poznato da li tlo u kojem je uzgojena sadrži teške metale i druge štetne tvari.
Podržava lokalnu poljoprivredu
Sezonska hrana je ekološki prihvatljivija jer unaprjeđenje lokalne poljoprivrede znači manje transporta, manje hlađenja i manje zračenja proizvoda.
Ovdje možete naći punu listu namirnica poredanih po godišnjim dobima ali i mjesecima.
Autor
Emra Hajdarević
Magistar farmacije