Hashimoto sindrom poznat kao Hashimoto tireoiditis ili hronični limfocitni tireoiditis, je autoimuna bolest koja pogađa štitnu žlijezdu. Dovodi do upale štitne žlijezde, što može rezultirati hipotireozom, stanjem u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona T3 (Trijodtironin) i T4 (Tiroksin). Nazvana je po japanskom ljekaru Hakaru Hashimotu, koji je prvi opisao bolest 1912. godine.
Može se razviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće se dijagnosticira kod žena srednjih godina, obično između 30. i 50. godine. Međutim može se pojaviti i kod mlađih i starijih osoba, uključujući djecu i adolescente.
Pogađa žene 7 – 10 puta češće nego muškarce. Prevalencija bolesti raste s godinama, a veća je učestalost kod osoba s porodičnom anamnezom autoimunih bolesti. Procjenjuje se da oko 5% populacije ima Hashimoto sindrom. Uzrok sindroma nije u potpunosti razješnjen, ali kombinacija genetskih, imunoloških i okolišnih faktora igra ključnu ulogu. Genetika je značajan faktor, budući da osobe s porodičnom anamnezom autoimunih bolesti imaju veći rizik. Prekomjerna konzumacija joda, izloženost radijaciji, hormonske promjene i hronični stres mogu doprinijeti razvoju bolesti.
Osobe s Hashimoto sindromom trebaju izbjegavati namirnice koje mogu pogoršati simptome ili ometati funkciju štitne žlijezde
- Gluten je povezan s upalom i može pogoršati autoimuni odgovor
- Soja sadrži izoflavone koji mogu utjecati na funkciju štitne žlijezde
- Križonosno povrće kao što su: brokula, kupus i kelj, u velikim količinama mogu ometati apsorpciju joda
- Sva industrijiski prerađena hrana bogata aditivima, konzervansima, bojama i rafiniranim šećerom pogoršava upalu
- Hrana bogata jodom kao što su alge, jodirane soli i drugi izvori joda
- Kafa, čajevi sa kofeinom, energetska pića, alkohol i pušenje ometaju funkciju štitne žlijezde
Preporučuje se konzumacija hranjivih namirnica koje podržavaju zdravlje štitne žlijezde i smanjuju upalu
- Voće i povrće je bogato antioksidansima koji smanjuju upalu
- Riba(divlji losos) je odličan izvor omega-3 masnih kiselina koje podržavaju zdravlje štitne žlijezde
- Orašasti plodovi i sjemenke su izvor selena i cinka koji su važni za funkciju štitne žlijezde
- Cjelovite žitarice daju vlakna i hranjive tvari koje podržavaju opće zdravlje
Prednosti suplementacije
Studije su pokazale da suplementacija selenom može smanjiti antitijela štitne žlijezde. Nizak nivo Vitamina D povezana je s autoimunim bolestima. Magnezij podržava funkciju štitne žlijezde i smanjuje umor. Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upale.
Zaključak
Pravilna redovni pregledi, pravilna dijeta i suplementacija, uz medicinsku terapiju, ključni su za održavanje zdravlja i kvalitete života osoba s Hashimoto sindromom.