Ono što jedemo ne utiče samo na naše tijelo, već i na naš mozak i raspoloženje. U centru pažnje je ultra-procesirana hrana, koja postaje tihi saveznik stresa, depresije i anksioznosti.
Šta je ultra-procesirana hrana?
To su proizvodi koji su prošli više koraka industrijske obrade i sadrže aditive, pojačivače ukusa i vještačke sastojke kao što su brza hrana, gazirana pića, čips, instant supe, slatkiši i većina pakovanih grickalica. Iako su praktične i ukusne sadrže malo pravih hranjivih materija, a puno šećera, soli i masti koje mogu poremetiti hemiju mozga.
Kako hrana utiče na mozak i emocije?
Naša crijeva i mozak su u stalnoj komunikaciji putem tzv. osovine crijevo–mozak. Kada unosimo previše industrijske hrane, narušava se ravnoteža „dobrih“ bakterija u crijevima, što može uticati na proizvodnju serotonina – hormona sreće. Nedavna studija sa Univerziteta u Bristolu pokazala je da osobe koje redovno jedu ultra-procesiranu hranu imaju 48% veći rizik od depresivnih simptoma u odnosu na one koji jedu svježije obroke.
Brza energija – pad raspoloženja!
Šećer i prerađeni ugljeni hidrati brzo podižu nivo energije, ali i jednako brzo izazivaju pad – što stvara osjećaj umora, razdražljivosti i želju za još više „brze hrane“. To je začarani krug u kojem mozak traži trenutnu nagradu, a tijelo polako gubi ravnotežu. Nutricionisti savjetuju da se nagli „skokovi i padovi“ izbjegnu izborom cjelovitih namirnica integralnih žitarica, voća, orašastih plodova i proteina.
Iako je teško potpuno izbjeći industrijsku hranu, ključno je svjesno smanjiti unos i uvesti male promjene: više domaćih obroka, manje zaslađenih napitaka, a više vode i svježeg voća. Čak i 3–4 dana zdravije ishrane mogu pozitivno uticati na nivo energije, koncentraciju i raspoloženje.Hrana ne utiče samo na to kako izgledamo već i kako se osjećamo. Ako primijetite da ste umorni, nervozni ili bezvoljni, možda nije problem u poslu ili vremenu — možda je u tanjiru.
Zdrava ishrana nije samo put do vitke linije, već i do mirnijeg, stabilnijeg uma.